Praktično od 90-ih godina prošlog veka, fabrika Disney borila se protiv zakonodavne vlasti SAD-a kako bi se modificirali zakoni o autorskim pravima i time što duže produžilo vlasništvo nad nekim crtežima koji već u ovoj deceniji počinju da istječu. Ovo je slučaj prvog Mikija Mausa, tog mitskog protagoniste kratkog filma Parobrod Willie koji bi mogao ući u javno vlasništvo 2023. godine, tačno 95 godina nakon što ga je stvorio Walt Disney.
Naprijed i naprijed sa rokovima
Generalno Američki zakoni štite autorska djela do 95 godina ali istina je da su te odredbe donesene u svijetu u kojem nije bilo mega-korporacija koje bi mogle nadživjeti prvobitnog tvorca umjetničkog djela. Naime, iako su zakoni štitili Walta Disneya da spriječi njegovo stvorenje da ga druga osoba eksploatiše tijekom njegovog života, nisu razmatrali mogućnost da ovo nasljeđe pređe u ruke kompanije sposobne da ga komercijalno iskorišćava nakon tog perioda. .
Pa, iako je Disney uspio 20-godišnje izuzeće da spriječi Mikija Mausa Parobrod Willie kada bi ušle u javno vlasništvo 2023. godine, zakonodavna inicijativa u SAD-u traži upravo suprotno: povući taj dodatni period od dvije decenije, ostavite za sada prvobitnih 95 godina i, u posljednjem koraku, smanjite taj broj na samo 56. Dovoljno da autor živi zahvaljujući svom stvaralaštvu.
Josh Hawley, senator koji pokreće ovu inicijativu u SAD-u, jasan je da je „era republikanskog davanja velikog biznisa završena. Zahvaljujući posebnoj zaštiti autorskih prava od strane Kongresa, korporacije […] kao što je Disney zaradile su milijarde. […] Vrijeme je da oduzmemo Disneyeve posebne privilegije i uvedemo novu eru kreativnosti i inovacija.”
Zbogom Mickey u 2023?
Bilo je to 1928. godine kada je pomalo očajni Walt Disney i u praktično potpunom finansijskom bankrotu, odlučio da ocrta forme onoga što danas poznajemo kao prvi Miki Maus u istoriji, onaj koji je glumio u animiranom kratkom filmu koji je omogućio novostvorenoj kompaniji da počne da leti. Parobrod Willie je komad koji bi mogao ući u javnu domenu ako se ukloni to produženje od 20 godina, što bi moglo značiti da bi bilo koja osoba ili kompanija na svijetu mogla reproducirati taj crtić, a da Disneyju ništa ne plati.
Očigledno je da su se stvari dosta promijenile u jednom vijeku i sigurno se zakoni moraju ažurirati na scenario u kojem djela koja su predmet autorskog prava nisu isključiva za njihove stvaraoce, već komercijalno dobro sa vrednošću koju kompanije i korporacije nastoje da iskoriste. Kao u slučaju Džordža Lukasa sa Ratovima zvezda i Stana Lija sa dobrim delom Marvelove produkcije, kako se upravlja svim tim IP adresama nakon što su njihovi kreatori umrli? Da li kompanije imaju pravo da ih eksploatišu isključivo bez ikakvog vremenskog ograničenja? Sve ovo je ono što se sada rasvetljava sa prvim Miki Mausom u istoriji.